Prometni stručnjak: Sam Jarunski most neće biti dovoljan. Generirat će još veći promet na zaobilaznici

Jarunski most bit će, naime, prvi izgrađeni u zapadnom dijelu grada nakon 45 godina (na istoku Zagreba 2007. je otvoren Domovinski most, nap.a.) i tek treći s tramvajskom prugom, uz Most mladosti i Jadranski most.

Tomašević je kazao kako se vrijednost gradnje novog mosta procjenjuje na 140 milijuna eura bez PDV-a te je naglasio da su imovinsko-pravni odnosi "gotovo u potpunosti riješeni". Planirani početak radova je sredinom 2028. godine.

Problematičan spoj sa zaobilaznicom

Dužina mosta koji će povezivati Trešnjevku – jug i Novi Zagreb – zapad u koridoru produžene Vrapčanske ulice, bit će 625 metara. Predviđeno je da ima četiri prometne trake, tramvajsku prugu te pješačku i biciklističku infrastrukturu. Jarunski most bi, prije svega, trebao rasteretiti Jadranski most te prometno zagušenu Horvaćansku i Selsku cestu.

Govoreći nam o tom projektu prije godinu i pol dana, prof. Marko Ševrović sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti bio je skeptičan zbog toga što će se budući Jarunski most spajati na zagrebačku obilaznicu na kojoj količina dnevnog prometa premašuje kapacitete i rezultira svakodnevnim gužvama. Doduše, projekt proširenja obilaznice dogradnjom još jednog prometnog traka također je otpočet.

Ševrović i sada ističe kako je projekt "relativno dobar" no i dalje smatra otvorenim pitanje spoja mosta na zaobilaznicu s jedne i Zagrebačku aveniju s druge strane.

"Kapacitet mosta na sredini nije problematičan, ali nije jasno kako će funkcionirati promet na ulazu i izlazu", kaže.

Prilika za uspostavu koridora za autobuse

Čitav projekt je, kaže Ševrović, dobar za Zagreb budući da postojeći mostovi preko Save nisu više dovoljni za sav promet.

"Tim više što bi se s izgradnjom Jarunskog mosta moglo na nekom od srednjih mostova uspostaviti koridor za javni prijevoz, one 'bus lanes' kakvi postoje drugdje u svijetu - žute prometne trake rezervirane samo za gradske autobuse. Ako bi s Jarunskim mostom dobili alternativu, takvo što bi se moglo uvesti primjerice na Mostu mladosti", smatra Ševrović.

"Neminovno se povećava korištenje automobila"

No isto tako naglašava kako i dalje stoji iza tvrdnje da svako dodavanje nove cestovne infrastrukture u Zagrebu neminovno povećava korištenje automobila.

"To je uzročno-posljedična veza. Ne vrijedi samo dodavati novu infrastrukturu, nego mora postojati i koncept o tome gdje će završiti vozila koja će se njome koristiti. Zagrebačka zaobilaznica već sada nema dovoljan kapacitet za sav promet koji njome prolazi, a Jarunski most će definitivno generirati novi promet koji će morati negdje izaći. U ovome što je u utorak predstavljeno, malo je nejasno kako će se uklopiti u cijelu sliku prometa Grada Zagreba", upozorio je Ševrović.

Ipak, generalno govoreći, Ševrović drži da je Jarunski most jedan od pet prioritetnih projekata za zagrebački promet.

"To je dobar i nužan projekt, ali sam po sebi nedovoljan. Bit će koristan tek ako se uz taj most naprave žute trake za gradske autobuse na drugim mostovima", kaže.

Problematični imovinsko-pravni odnosi?

Ševrović također napominje kako ne bi trebalo biti stručnih i graditeljskih problema u realizaciji tog projekta. Problem je, smatra on, u prostornom planiranju i pravosuđu.

"Kod nas se neriješeni imovinsko-pravni odnosi ne uspijevaju riješiti po 10 - 15 godina. Sjetimo se izgradnje Nove Branimirove u Zagrebu. Sedamnaest godina rješavalo se izvlaštenje jedne kuće na koridoru ceste. A probajte zamisliti kako će biti na koridoru Jarunskog mosta gdje ima bespravnih objekata koji su legalizirani. Kako će se to riješiti? Pravosuđe je dozvolilo da imovinsko-pravni procesi traju unedogled i učinilo najnormalnijim da u koridoru ceste ucrtanom u GUP čovjek može legalizirati bespravno izgrađenu kuću. To su ogromni problemi za koje nije kriv Grad, nego država", ustvrdio je.